U digitalnom dobu, društvene mreže postale su primarni izvor informacija za veliki broj ljudi. Međutim, upravo zbog te brzine prenosa informacija, internet je plodno tlo za širenje lažnih vijesti (fake news), manipulacija i dezinformacija koje ozbiljno utiču na naše društvo, politiku, ali i na svakodnevni život pojedinaca.
Nedavne inicijative, poput Emmanuela Macrona u Francuskoj, predlažu da se mediji koji poštuju profesionalne i etičke standarde označe ili dobiju neformalnu certifikaciju, kako bi čitaoci lakše prepoznali pouzdane izvore informacija. Cilj ove inicijative je suzbijanje širenja dezinformacija, posebno onih koje imaju politički karakter ili mogu ugroziti javnu bezbjednost i zdravlje.
Šta je dobro u ovoj inicijativi:
– Pomaže čitaocima da prepoznaju pouzdane medije i sadržaje.
– Može smanjiti uticaj lažnih vijesti i manipulativnih kampanja, posebno u periodima kritičnim za demokratiju, poput izbora.
– Podstiče medije na poštovanje profesionalnih i etičkih standarda.
Šta može biti sporno:
– Postoji rizik da inicijativa postane alat kontrole medija i cenzure, iako nije primarni cilj.
– Kritičari upozoravaju da bi mogli biti favorizovani mediji bliski vlastima, dok bi oni koji kritikuju vlast mogli biti marginalizovani.
– Mediji koji su bliski desnici smatraju da inicijativa može ugroziti pluralizam i slobodu izražavanja. Jordan Bardella je, primjerice, izjavio da plan podsjeća na “ministarstvo istine” iz romana 1984, simbolično ukazujući na opasnost od kontrole medija.
Ova inicijativa pokazuje koliko je teško pronaći balans između borbe protiv manipulacija i očuvanja slobode medija, dok se istovremeno građanima pruža alat za prepoznavanje vjerodostojnih informacija.
Šta su dezinformacije i zašto su one problem
Dezinformacije podrazumijevaju namjerno širenje netačnih, obmanjujućih ili manipulativnih sadržaja s ciljem da zavaraju javnost, utiču na odluke, izbore ili destabilizuju društvo. Postoje one psihopatske i osvetničke manipulacije, ali takođe i one službene ili institucionalne manipulacije informacijama.
S pojavom društvenih mreža, ovakve informacije mogu brzo postati viralne — šire se mnogo brže nego provjerene vijesti, a efekat može biti veći nego u tradicionalnim medijima.
Manipulacija ljudi putem dezinformacija — uticaj na pojedinca
Dezinformacije nisu problem samo politike i izbora. One direktno utiču na ljude i njihovo ponašanje:
– Strah i panika
Lažne vijesti mogu širiti paniku, npr. o izmišljenim prijetnjama, krizama, bolesti ili sigurnosnim incidentima. Ljudi reaguju emocionalno, a ne racionalno, što dovodi do haotičnih ponašanja i masovne panike.
– Manipulacija emocijama
Dezinformacije ciljaju emocije: strah, bijes, mržnju ili sažaljenje. Algoritmi društvenih mreža često pojačavaju sadržaj koji izaziva emocionalne reakcije, što manipulatorima olakšava uticaj na mase.
– Finansijske prevare i internet manipulacije
Lažne vijesti se koriste za krađu identiteta, lažne investicije, kripto prevare i phishing napade.
– Manipulacija međuljudskim odnosima
Montirani video zapisi i lažni profili koriste se za narušavanje reputacije, ucjene i cyber nasilje, što može imati ozbiljne psihološke posljedice za žrtve.
Ko otkriva i suzbija dezinformacije?
Državne institucije i zakoni
– Digital Services Act (DSA) u EU propisuje da online platforme uklanjaju nezakonit sadržaj, uvedu procedure prijavljivanja i transparentnost algoritama.
– Francuski zakon protiv manipulacije informacijama (2018.) omogućava sudovima da blokiraju sadržaj koji namjerno širi dezinformacije, posebno pred izbore.
Policija i pravosuđe
Policija i tužilaštvo intervenišu kada dezinformacije prelaze u kriminalnu zonu: govor mržnje, prijetnje, lažno predstavljanje, finansijske prevare, širenje panike ili ugrožavanje javnog zdravlja. Pokreću istrage i sudske postupke radi zaštite javnog reda, sigurnosti i građana.
Nezavisne fact-checking organizacije
Organizacije poput EFCSN, Debunk.org i brojnih lokalnih fact-checking servisa aktivno razotkrivaju lažne vijesti i educiraju javnost.
Privatne IT kompanije i online platforme
– Algoritmi za detekciju lažnih vijesti
– AI sistemi za prepoznavanje manipulisanih videa i slika
– Mehanizmi za uklanjanje bot mreža
– Sistemi za prijavu sumnjivog sadržaja
Ovi alati pomažu u praćenju i suzbijanju širenja dezinformacija na digitalnim platformama.
U nekim zemljama postoje i zakonske mjere koje predviđaju zatvorske kazne za širenje lažnih vijesti / dezinformacija
Zašto je ovo važno
Borba protiv dezinformacija i manipulacija je multidisciplinarna i zahtijeva suradnju: država, policije, pravosuđa, medija, IT sektora i građana. Medijska pismenost i kritičko razmišljanje su ključni alati koji omogućavaju ljudima da prepoznaju lažne informacije i smanje njihov štetan uticaj.
Dezinformacije i manipulacije nisu problem samo političkih procesa ili izbora. One utiču na mentalno zdravlje, emocije, sigurnost i svakodnevne odluke ljudi.
Zakonodavni okvir, policijske mjere, nezavisni fact-checking, tehnološki alati i obrazovanje javnosti — svi su potrebni da se smanji šteta koju lažne vijesti i manipulacije nanose društvu.
Kombinacija ovih faktora pokazuje da je borba protiv dezinformacija kompleksna, ali ključna za očuvanje demokratije, sigurnosti i povjerenja građana.
Foto: SHVETS production: Pexels
FOTO VIDEO INFO 