Razvoj vještačke inteligencije munjevito napreduje. Novi napredni softveri za obradu fotografija i videa značajno su promijenili način na koji se digitalni sadržaj stvara i dijeli. Danas je moguće generisati slike i video-snimke koji izgledaju potpuno realistično, iako u stvarnosti nikada nisu postojali. Neki softveri omogućavaju generisanje više modela vašeg sadržaja u isto vrijeme. Zato je važno znati na šta treba obratiti pažnju kako bi se razlikovalo šta je stvarno, a šta AI-manipulisano.
Vizuelni znakovi na lažnim fotografijama
Iako su AI alati sve precizniji, lažne fotografije se često mogu prepoznati po određenim nepravilnostima golim okom. Prvo na šta treba obratiti pažnju su neprirodni ili iskrivljeni dijelovi tijela (prsti, oči, zubi). Međutim lažnu fotografiju otkriva i nelogično osvetljenje i senke, previše „savršena“ koža bez pora i nepravilnosti, nečitljiv ili besmislen tekst u slici i greške u pozadini, kao što su objekti koji se stapaju ili nemaju jasne ivice
Kako prepoznati AI ili lažni video
Kod video-snimaka, posebno deepfake sadržaja, mogu se uočiti:
– neusklađenost pokreta usana i govora
– neprirodno ili rijetko treptanje očiju
– razlike u boji kože između lica i vrata
– zamućenje oko ivica lica prilikom pokreta
– neprirodna mimika ili ponavljajući izrazi
Tehnička analiza i alati za provjeru
Pored vizuelne provjere, postoje specijalizovani alati koji pomažu u otkrivanju AI-generisanog sadržaja.
Za fotografije:
– FotoForensics – analizira slike i otkriva manipulacije koristeći ELA (Error Level Analysis)
–AI or Not – alat koji koristi napredne algoritme i mašinsko učenje da analizira datoteke (npr. slike i zvuk)
– Sensity AI (ranije Deeptrace) – detektuje AI-generisane slike
– JPEGsnoop – provjerava metapodatke i kompresiju slika
– Reverse Image Search (Google Images, TinEye) – otkriva prethodnu upotrebu slike i pomaže u provjeri izvora
Za video:
– Deepware Scanner – detekcija deepfake videa
– Amber Video – analiza videa i prepoznavanje lažnih scena
– Sensity AI Video – detekcija deepfake sadržaja u video formatu
– Microsoft Video Authenticator – prepoznaje manipulacije u fotografijama i videu
Postoje i opšti alati kao što je Reality Defender koji kombinuje više metoda detekcije slika i video i Hive Moderation za automatsku detekciju lažnog i štetnog sadržaja
Nijedan od ovih alat nije 100% siguran, pa je zato najbolje kombinovati više alata sa vizuelnom provjerom.
Nekoliko primjera zloupotrebe
Nakon događaja na Bondi Beach u Australiji, društvene mreže su bile zasute lažnim video zapisima i slikama koje netačno prikazuju osobe i okolnosti. U Japanu su se dijelili AI-generisani video snimci medvjeda u gradskim četvrtima, što je kod stanovništva izazvalo paniku, iako prijetnje nije bilo. Prikazivanja leoparda u blizini škole u Nagpuru u Indiji je izazvalo strah i paniku među učenicima i roditeljima, a u Australiji, je jednan muškarac koristio AI deepfake za izradu lažnih eksplicitnih slika i sa njima pokušao ucjenjivati sedam žena.
U vremenu kada vještačka inteligencija može stvoriti gotovo savršen digitalni sadržaj, sposobnost kritičkog razmišljanja i provjere informacija postaju ključne. Prepoznavanje znakova AI manipulacije, korištenje dostupnih alata, provjera izvora i prijava štetnog sadržaja pomažu u borbi protiv dezinformacija i zaštiti privatnosti. Kombinacija vizualne provjere i nekoliko alata daje najbolje rezultate i omogućava da se razlikuje šta je stvarno, a šta AI‑generisano.
Foto video info
Foto: Google DeepMind Pexels
FOTO VIDEO INFO 