Vještačka inteligencija (AI) danas predstavlja jednu od najuticajnijih tehnologija u modernom društvu. Dok se njen razvoj ubrzava, sve je važnije razumjeti kako se koristi, kakve društvene, političke i društvene implikacije nosi i kako je regulisati. Primjeri iz SAD‑a, EU i regiona pokazuju dvostruku prirodu AI‑ja: s jedne strane ogromne koristi, a s druge moguće rizike.
Sandersova upozorenja o AI‑ju
Američki senator Bernie Sanders u svojim izjavama ističe da nekontrolisana automatizacija i razvoj AI‑ja mogu dovesti do gubitka radnih mjesta, povećanja socijalne nejednakosti i pogoršanja mentalnog zdravlja. Predložio je čak i moratorij na izgradnju novih AI data centara dok se ne uspostave jasna pravila i zaštita za radnike i građane.
Sanders naglašava da AI ne smije služiti samo interesima tehnoloških lidera nego mora biti razvijan uz demokratsku kontrolu i zaštitu osnovnih ljudskih prava.
AI u zdravstvu: pozitivan primjer iz Evrope
Dok Sanders upozorava na rizike, AI već pokazuje velike koristi u zdravstvu. U Velikoj Britaniji, Nacionalna zdravstvena služba (NHS) je počela da koristi AI za predviđanje gužvi u hitnim odjelima bolnica, analizirajući podatke o prošlim dolascima pacijenata, sezonskim bolestima i vremenskim uvjetima. To bi trebalo rezultirati kraćim čekanjima pacijenata, boljim planiranjem osoblja i kapaciteta, te smanjenjem stresa zdravstvenih radnika. Stavovi pacijenata su još uvijek različiti. Slični sistemi uvode se i u drugim zemljama EU, gdje AI pomaže u administraciji bolnica, dijagnostici i organizaciji medicinskih resursa — uz uvijek prisutan ljudski nadzor.
AI i mediji: utjecaj na novinarstvo i obrazovanje
AI sve više utiče i na medijske prakse i obrazovanje novinara:
Upotreba AI među novinarima u regiji
Studije pokazuju da oko dvije trećine mladih novinara i studenata novinarstva u regiji koristi AI alate za zadatke poput prijevoda i generisanja sadržaja, dok tek manji dio medijskih kuća ima formalnu integraciju AI sistema u redakcijama Uns.org.rs
Bosna i Hercegovina:
U BiH 90% novinara zna što je AI, ali samo oko 2% medijskih kuća formalno koristi AI u svakodnevnom radu. Većina koristi alate za prijevod i osnovnu obradu informacija, ali nedostatak strukturiranog obrazovanja i etičkih smjernica predstavlja veliki izazov. ssrc.ibu.edu.ba
“Novinari uvijek moraju imati na umu da sve što je kreirano uz pomoć AI alata mora biti dodatno provjereno i obogaćeno ljudskim znanjem, a jasno treba označiti kada je AI učestvovao u stvaranju sadržaja jer publika ima pravo znatirekla je za media.ba Profesorica Lejla Turčilo sa Fakulteta političkih nauka u Sarajevu
Ova izjava naglašava da AI može biti koristan alat, ali ne smije zamijeniti ljudsku provjeru, profesionalnu odgovornost i etičke standarde u novinarstvu.
Međutim novinarstvo je generalno u krizi. Budućnost fakulteta koji školuju novinare je upitan ne samo zbog razvoja AI. Radenko Udovičić, novinar, profesor novinarstva i istraživač smatra „da je novinarstvo profesija koja umire“ i da tome nije jedini razlog vještačka inteligencija.
„Novinari su više od 300 godina bili gospodari vijesti. No, razvoj digitalne komunikacije, prije svega, društvenih mreža, je otvorio mogućnost da svako može biti informator. Većina istraživanja pokazuje da su društvene mreže postale najpopularniji informativni medij. To je selektivno informisanje, jer zavisite od postova prijatelja, onoga što oni share-ju kao i algoritama. No, većina ljudi to voli, jer žele potvrdu svojih stavova, a ne profesionalno i uravnoteženo informisanje. A kada je u pitanju vještačka inteligencija, ona je omogućila da čak i polupismeni mogu, ako daju dobre inpute, dobiti tekst koji mogu potpisati svojim imenom. Naravno, treba vladati kontekstima, ali je intelektualni rad, ne samo u novinarstvu, obezvrijeđen. Međutim, živimo u vremenu krucijalnih promjena i smatram da će se broj profesionalnih medija smanjiti, a oni koji prežive biće prije svega inicijatori, možda i korektori, a nikako zaokruženi informativni proces“, rekao je Udovičić.
AI u javnoj administraciji
AI se sve više koristi i u javnoj upravi kako bi olakšao administrativne procese:
– AI chatbotovi i virtualni asistenti pomažu građanima u izdavanju dokumenata, prijavama prebivališta i pitanjima vezanim uz poreze.
– Automatska obrada dokumenata i digitalizacija štedi vrijeme službenika i smanjuje greške.
– Analiza podataka u poreznim upravama omogućava prepoznavanje nepravilnosti i povećanje efikasnosti.
U Hrvatskoj se chatbotovi koriste u poreznim servisima i državnim portalima, a neki gradovi koriste hybrid AI kako bi davao brze odgovore 24/7 građanima. Albanija je uvela AI asistenta „Diella“ za e‑usluge i javnu nabavku. U Bosni i Hercegovini, AI još nije formalno integrisan, ali službenici sve više koriste neformalno AI alate. U Bosni i Hercegovini osim regulative postoji potreba za edukacijom službenika.
EU je tu posebno aktivna, prezizna i regulisana. Njen AI Act — zakon koji zahtijeva da visokorizični AI sistemi imaju ljudski nadzor, transparentnost i zaštitu podataka, te zabranjuje AI upotrebu koja može ugroziti osnovna ljudska prava.
Primjeri Sandersovih upozorenja, uspješnih AI primjena u zdravstvu i administraciji, te izazova u medijskom sektoru jasno pokazuju da AI nije suštinski dobra ili loša — već njena vrijednost zavisi o načinu korištenja. AI može da poboljša zdravstvene i javne usluge, olakša administraciju i ubrzati neke medijske i obrazovne procese
Ali isto tako može dovesti do gubitka radnih mjesta, potaknuti dezinformacije, narušiti profesionalnu etiku ako se koristi bez jasnih pravila i ljudskog nadzora.
Budućnost AI‑ja zavisi o ozbiljnim i odgovornim odlukama. Da li ćemo je koristiti za unapređenje društva uz etičke standarde i obrazovanje, ili ćemo dopustiti da preraste našu sposobnost da je regulišemo i kontrolišemo. Pravo pitanje i izazov nije da li ćemo je koristiti, već kako i u čiju korist.
Foto Video Info
FOTO VIDEO INFO 