U doba digitalizacije i ubrzanog razvoja vještačke inteligencije (AI), zaštita ličnih podataka postala je jedno od ključnih pitanja za građane i institucije. Lični podaci — uključujući zdravstvene informacije, podatke o izbjeglicama, političkim uvjerenjima ili digitalne aktivnosti — sve češće se obrađuju automatizovano putem AI sistema, što povećava rizik od zloupotrebe.
GDPR i kazne u EU
Evropska unija je još 2018. godine usvojila Opštu uredbu o zaštiti podataka – General Data Protection Regulation (GDPR), koji je danas najstroži zakon o zaštiti podataka na svijetu. GDPR predviđa visoke kazne za prekršaje:
– Do 10 miliona eura ili 2% globalnog godišnjeg prihoda za manje povrede.
– Do 20 miliona eura ili 4% globalnog prihoda za teže povrede, posebno ako su u pitanju osjetljivi podaci ili zloupotreba AI sistema.
Primjeri iz prakse potvrđuju ozbiljnost sankcija:
– Meta (Facebook) – 1,2 milijarde eura zbog nezakonitog prenosa podataka iz EU.
– WhatsApp – 225 miliona eura zbog nedovoljne transparentnosti u obradi podataka.
– TikTok – oko 530 miliona eura zbog nelegalnog prenosa podataka korisnika, uključujući djecu.
Cilj visokih kazni nije samo finansijsko kažnjavanje, već i prevencija zloupotrebe podataka, posebno u kontekstu AI i automatizovanih sistema koji obrađuju osjetljive informacije. Institucije i kompanije moraju ugraditi zaštitu privatnosti već u fazi dizajna (privacy by design) i osigurati da AI sistemi ne ugrožavaju prava građana.
Zaštita podataka u Bosni i Hercegovini
Bosna i Hercegovina nije članica EU, pa GDPR direktno ne važi, ali lokalni zakoni o zaštiti ličnih podataka su u velikoj mjeri usklađeni sa EU standardima. Entitetski zakoni u Federaciji BiH i Republici Srpskoj regulišu:
– Ko može prikupljati i obrađivati podatke.
– Kako građani mogu tražiti pristup, ispravak ili brisanje podataka.
– Kazne i sankcije za zloupotrebu, koje su administrativne ili novčane, ali manje rigorozne od EU kazni.
U BiH AI specifična regulativa još nije razvijena, ali osnovni principi privatnosti važe: organizacije moraju poštovati transparentnost, minimalizaciju podataka i sigurnost obrade. Ako se osjetljivi podaci o izbjeglicama, pacijentima ili osobama na terapiji zloupotrijebe, građani mogu podnijeti prijavu Agenciji za zaštitu ličnih podatakai zatražiti naknadu štete.
AI i digitalizacija: izazovi i odgovornosti
Razvoj AI donosi velike prednosti, ali i rizike:
– Automatizovani sistemi mogu obraditi ogromne količine podataka, uključujući osjetljive.
– Pogrešna implementacija AI može dovesti do zloupotrebe privatnosti ili diskriminacije.
– EU je to regulisala kroz GDPR i AI Act, dok BiH tek treba razviti specifične zakonske okvire za AI, ali postoje opšti principi zaštite privatnosti.
U oba slučaja — EU i BiH — odgovornost institucija i kompanija je jasna: zaštita ličnih podataka mora biti prioritet, a nepoštovanje zakona može dovesti do sankcija i kazni.
U digitalnom dobu, prava građana na privatnost su temelj ljudskih prava. Zaštita podataka danas nije samo tehničko pitanje — ona je pitanje sigurnosti, dostojanstva i kontrole svakog pojedinca nad sopstvenim informacijama. U vremenu kada AI i digitalne platforme prikupljaju sve više podataka, odgovornost za njihovu zaštitu mora biti jasna, stroga i dosljedno primjenjivana.
Foto video info
Foto: Pixabay
FOTO VIDEO INFO 