Godinama je u svijetu profesionalnog videa jedno ime bilo gotovo sinonim za ozbiljan produkcijski format – Apple ProRes. Filmske ekipe, televizijske kuće, montažeri i snimatelji širom svijeta koriste ga jer nudi ono što je profesionalnom radu najvažnije: visoku kvalitetu slike, pouzdanost i jednostavnu obradu u montaži.
Međutim, video industrija se posljednjih godina dramatično promijenila. Kamere danas snimaju 6K, 8K, sve je više RAW formata, a količina podataka koju stvaraju moderne produkcije postala je ogroman izazov. Više nije dovoljno samo imati dobar senzor i kvalitetan objektiv. Sve važniju ulogu preuzima ono što se događa nakon pritiska na tipku REC – način na koji se video zapisuje, kompresuje, obrađuje i čuva.

Upravo u tom prostoru pojavljuje se APV, odnosno Advanced Professional Video. Riječ je o novom profesionalnom video kodeku koji želi ponuditi alternativu formatima poput ProResa i DNxHR-a. Njegova ideja nije samo napraviti manji video fajl, nego omogućiti efikasan rad s visokokvalitetnim materijalom koji će odgovarati potrebama moderne produkcije.
Zašto je ovo važno? Jedna ozbiljna produkcija može generisati terabajte podataka, a svaki dodatni procenat uštede prostora i brzine obrade može značiti velike razlike u vremenu i troškovima.
Apple ProRes je i dalje izuzetno jak standard. Njegova najveća prednost nije samo tehnička kvaliteta, nego povjerenje koje je izgrađeno godinama. ProRes je ugrađen u veliki broj kamera, pa cak i u one jeftinije. Koristi se u profesionalnim programima za montažu i dio je svakodnevnog rada mnogih produkcija.
Ali upravo zbog razvoja novih tehnologija pojavljuje se pitanje da li će u budućnosti biti mjesta za nove formate. APV pokušava ponuditi moderniji pristup, posebno za vrijeme kada količina video podataka stalno raste. Ako uspije ponuditi isti ili bolji kvalitet uz efikasniju obradu i manje zahtjeve za skladištenjem, mogao bi postati zanimljiva alternativa postojećim profesionalnim formatima.

Zanimljivo je da APV svoj prvi korak nije napravio kroz klasične cinema kamere, nego kroz mobilni uređaj. Samsung Galaxy S26 Ultra nije profesionalna kamera u filmskom smislu, ali donosi APV 10-bitni 422 krajnjim korisnicima i pokazuje smjer u kojem se razvija budućnost video produkcije.
Uređaj podržava APV HDR i APV Log profile, kao i snimanje do 8K 30 fps, čime Samsung ovaj kodek približava kreatorima sadržaja koji traže veću kontrolu nad kvalitetom videa.
U cijeloj priči često se spominje i FFmpeg, ali važno je napraviti razliku. FFmpeg nije konkurent ProResu niti je novi video format. To je alat koji omogućava računarima i različitim programima da rade s velikim brojem video formata. Ako FFmpeg dobije podršku za APV, to znači da novi kodek dobija mogućnost ulaska u širi ekosistem i postaje dostupniji programerima, servisima i produkcijskim sistemima.
Naravno, APV neće preko noći zamijeniti ProRes. Profesionalni standardi se ne mijenjaju samo zato što se pojavi nova tehnologija. Potrebne su godine da kamere, softver i industrija prihvate novi format.
Međutim, ovo je zanimljiv trenutak jer pokazuje da se budućnost videa neće odlučivati samo kroz megapiksele, broj autofokusnih tačaka ili novu generaciju kamera. Velika promjena mogla bi se dogoditi upravo u pozadini, u načinu na koji kamera zapisuje sliku i kako se taj materijal kreće kroz cijeli produkcijski proces.
Možda će za nekoliko godina pitanje među profesionalcima biti manje “koju kameru koristiš?”, a više “u kojem formatu snimaš?”.
Budućnost videa možda neće promijeniti samo kamera koju držimo u rukama, nego tehnologija koja se nalazi unutar svakog snimljenog kadra i koja ubrzava i olakšava kompletan proces stvaranja kreativnog sadržaja.
Darko Udovičić