5 JEDNOSTAVNIH FOTOGRAFSKIH PRAVILA O KOMPOZICIJI

Možda toga niste svjesni, ali svaki put kad približite fotoaparat oku donosite odluke o kompoziciji. Jednostavno rečeno, kompozicija je način kadriranja slike koju ćete snimiti. O kompoziciji su napisane brojne knjige. Vrlo je vjerovatno da dvoje ljudi neće kadrirati istu scenu na jednak način, ali postoje opšta pravila koja vam mogu pomoći da fotografije učinite zanimljivijima i atraktivnijima.

PRAVILO TREĆINE

Pravilo trećine pomaže vam da objekt prikažete na najbolji mogući način.

Kad gledate kroz tražilo ili LCD monitor na fotoaparatu, zamislite rešetku igre „križić – kružić” u sceni koju promatrate. Rešetka dijeli sliku na devet kvadratića koje ste stvorili namještanjem četiri linije preko scene koju promatrate.

Imajte na umu da neki Nikonovi fotoaparati imaju opciju u meniju koja vam omogućuje uključivanje crta rešetke u tražilu (ili na zaslonu). Te crte rešetke pomoći će vam u kadriranju slike i neće se prikazati na konačnoj slici.

Obratite pažnju na sjecište četiri crte. Pravilo trećine nalaže da su te tačke sjecišta najbolja mjesta za namještanje najvažnijih elemenata kompozicije. Time ćete dobiti energičniju i zanimljiviju sliku.

Objekt se ne mora nalaziti tačno na sjecištu (poznatijem i kao „jaka tačka”). Ako se držite toga, slika će biti dinamična, a kompozicija dobra. Isprobajte nekoliko različitih kompozicija da biste vidjeli koja vam se najviše sviđa.

Te iste crte rešetki mogu vam pomoći da crtu horizonta i okomite elemente na slici održavate u ravnini.

© Diane Berkenfeld

D4, objektiv AF-S NIKKOR 200-400mm f/4G ED VR II, 1/1600 s, f/4, ISO 200, centrirano mjerenje, prioritet otvora blende.

Ovdje možete vidjeti preklapanje rešetke na slici koja prikazuje dvije čigre: njihove se glave nalaze na sjecištu linija, u skladu s pravilom trećine.

© Diane Berkenfeld

D4, objektiv AF-S NIKKOR 200-400mm f/4G ED VR II, 1/1600 s, f/4, ISO 200, centrirano mjerenje, prioritet otvora blende.

Slika dvije čigre u zoološkom vrtu primjer je pravila trećine.

© Diane Berkenfeld

D4, objektiv AF-S NIKKOR 200-400mm f/4G ED VR II, 1/800 s, f/4, ISO 200, centrirano mjerenje, prioritet otvora blende.

Ovdje možete vidjeti crte rešetke koje prikazuju namještanje objekta u skladu s pravilom trećine.

© Diane Berkenfeld

D4, objektiv AF-S NIKKOR 200-400mm f/4G ED VR II, 1/800 s, f/4, ISO 200, centrirano mjerenje, prioritet otvora blende.

Ova slika žirafe koja sjedi u travi u zoološkom vrtu sjajan je primjer pravila trećine, čime je stvorena lijepa kompozicija.

KAKO NAMJESTITI HORIZONT NA KOMPOZICIJI

Većina slika izgleda bolje ako je horizont namješten iznad ili ispod sredine kadra (nije na samoj sredini slike). Izuzetak je snimanje odraza. U ovom je slučaju dobro namjestiti horizont u sredinu jer su elementi pri vrhu i pri dnu slike jednaki – scena je iznad, a odsjaj ispod.

© Diane Berkenfeld

D100, objektiv AF VR Zoom-NIKKOR 80-400mm f/4.5-5.6D ED, 1/5 s, f/22, ISO 200, mjerenje u tački, ručno.

Pri fotografisanju pejzaža približite horizont vrhu ili (kao što je ovdje slučaj) dnu kadra.

© Diane Berkenfeld

D4, objektiv AF-S NIKKOR 200-400mm f/4G ED VR II, 1/800 s, f/4, ISO 200, centrirano mjerenje, prioritet otvora blende.

Liniju horizonta obično je bolje približiti vrhu ili dnu, nego postaviti je s desne strane kadra ili u njegovu sredinu. Međutim, ako fotografišete objekte i njihove odraze, možete prekršiti to pravilo.

URONITE U KADAR

Pri fotografisanju ljudi i životinja, najbolje bi bilo da gledaju u kadar. Ako fotografišete akciju, ostavite više mjesta na strani kadra prema kojoj je ona usmjerena. To izgleda prirodnije i gledaocu pruža osjećaj kretanja i priče na slici. Postavite objekt tako da najviše otvorenog prostora na slici ima u smjeru kretanja.

© Diane Berkenfeld

D4, objektiv AF-S NIKKOR 200-400mm f/4G ED VR II, 1/640 s, f/4, ISO 200, centrirano mjerenje, prioritet otvora blende.

© Diane Berkenfeld

Na ovoj slici crnog labuda koji klizi po vodi, ptica se nalazi u sredini kadra, a kompozicija baš i nije zanimljiva.

© Diane Berkenfeld

Ako sliku obrežemo, objekt možemo pomaknuti u gornji desni ugao kadra i kompozicija će biti zanimljivija.

Na konačnoj slici, objekt usmjerava pogled posmatrača i vodi ga kroz kadar: tako se slijedi pravilo prema kojem se ispred objekta nalazi više praznog prostora. © Diane Berkenfeld

LINIJE VODILJE

Pri fotografisanju zgrada ili drugih snažnih linearnih objekata kompoziciju postavite tako da arhitektonski elementi usmjeravaju pogled posmatrača kroz fotografiju. Te „linije vodilje” mogu biti glavni objekti na slici ili se mogu koristiti da bi posmatrača usmjerile na određeno mjesto na fotografiji – važnu fokusnu tačku.

Zanimljive kompozicije mogu se kreirati i pomoću krivulja. Njihova je svrha usmjeriti oko posmatrača na različite dijelove slike. Krivulje mogu biti glavni objekt ili (kao i kod linija vodilja) sredstvo isticanja fokusnih tačaka.

© Diane Berkenfeld

D100, AF-S VR Zoom-NIKKOR 24-120mm f/3.5-5.6G IF-ED, 1/60s, f/4, ISO 200, centrirano mjerenje, program.

Ova je slika primjer toga kako krivulje objekta mogu usmjeravati pogled posmatrača oko kadra, slijedeći linije krivulje.

© Diane Berkenfeld

D100, objektiv AF-S NIKKOR 24-120mm f/4G ED VR, 1/90 s, f/5, ISO 320, matrično mjerenje, program.

Ova slika ima snažne linije vodilje koje oko posmatrača vode s desne strane slike prema lijevoj, niz hodnik.

UZORCI I TEKSTURE

I objekti s ponavljajućim uzorcima mogu se pretvoriti u zanimljivu fotografiju. Uzorci koje nalazite u prirodi ili oni koje je stvorio čovjek mogu činiti snažnu kompoziciju. Zavirite u elemente scene i pronađite uzorke. Na primjer: možete vidjeti košaru s jabukama i ništa više od toga, ali ako kompoziciju usredsredite samo na voće možete stvoriti ponavljajući uzorak boje i oblika. Potražite i odstupanja od uzoraka. Što ako se u košari nalaze samo crvene jabuke, ali neko je u nju ubacio i jednu žutu? Sad ste dobili ponavljajuću sliku s prekinutim uzorkom (žuta jabuka) i snažnom fokusnom tačkom.

I teksture vam mogu ići u prilog. Približite se zumiranjem ili korištenjem makro objektiva. Kad slikate uzorke ili teksture ne trebate snimiti cijeli objekt. Teksture mogu biti meke, poput ptičjeg perja ili grube, poput boje koja se guli ili uzorka drveta.

Hrđa i oguljena boja ove ribarske brodice pozivaju nas na proučavanje teksture. Jarka sunčeva svjetlost koja se odbija o brodicu otkriva nam teksturu višestrukih slojeva oguljene boje i hrđe.

© Diane Berkenfeld

D3X, objektiv AF-S DX Micro NIKKOR 85mm f/3.5G ED VR, 1/200 s, f/7,1, ISO 160, matrično mjerenje, program.

PAŽLJIVO POGLEDAJTE

Većina ljudi ne razmišlja o kompoziciji kad gledaju fotografije, ali znaju kad vide lijepu fotografiju, iako ni sami ne znaju zašto. Za poboljšavanje vještina stvaranja kompozicije, neko vrijeme posmatrajte fotografije koje su snimili ljudi kojima se divite. Obratite pažnju na namještanje objekata unutar kadra. Razmislite o odabiru pozadine. Šta je uključeno u sliku, a šta se moglo i izostaviti? Sada pregledajte svoje fotografije i zapitajte se kako ste mogli poboljšati sliku izmjenom kompozicije.

Ove su smjernice tek osnova. Zapamtite – svako pravilo ima izuzetak. Nemojte se bojati prekršiti pravilo ako ćete time dobiti bolju fotografiju.


Članak i fotografije objavila je Diane Berkenfeld.